Rečnik simbola:ŽABA
- Snezana Knezevic
- Jan 13, 2022
- 2 min read

ŽABA
Prvobitno simbol nastajanja i obnavljanja života, danas ne tako omiljena žaba u Starom Egiptu bila je predstavljena u dostojanstvenom liku Heket, boginje rađanja i obnavljana života. Ona bi podarila prvi životni dah novorođenčetu i otvorila novu rodnu sezonu sa plavljenjem Nila. Eto, baš od tih blatnih obala velike reke koja se izliva i nanosi plodonosnu hranu za buduće useve nastade mit žabe-boginje Heket i njen kreket koji se širi močvarama.
I antička grčka medicina je izuzetno cenila ove vodozemce. Smatralo se da će usnula žena, ako joj se na prsa stavi žaba, odgovarati iskreno na sva pitanja koja joj postavite. Ova magična strana žabe u hrišćanstvu joj je donela lošu reputaciju. Veseli kreket žaba koji su rani Hrišćani posmatrali kao slavljenje Boga i života, u srednjem veku poprimilo je mračnu viziju propovedanja jeretičkih učitelja i glas đavola koji mami na greh i stranputicu. Samo su koptski Hrišćani u Egiptu zadržali vedru sliku žabice kao simbol uskrsnuća i ponovnog rađanja. Ostatak hrišćanstva je žabe, a naročito krastače, poistovetio sa demonima i veštičijim slugama.
Moderna psihologija vratila je žabi njeno dostojanstvo dajući joj simbol preobražaja i duhovnog kretanja. Transformacije žapca u princa u bajci „Princ žaba“ za Frojda predstavlja čin seksualnog oslobađanja i preobražaja u polno zrelo biće. Metamorfoza koju punoglavac doživljava preobražavajući se u žabu ostavila je trajni pečat na kolektivnu svest, pa je žaba danas većinom pozitivan simbol, mada se pojam žabe krastače i dalje u kolektivno podsvesnom poistovećuje sa ružnim, otrovnim i potencijalno opasnim. Ova dvojna priorda simbola česta je u kulturi – kontrastne sile dobra i zla sukobljavaju se i prepliću neumitno kroz vekove.
Preporuka: pročitajte Aristofanovu komediju „Žabe“. Komedija je usmerena na Atinu tokom Peloponeskog rata, gde Pesnik pokušava da ukaže Atinjanima da njihov spas u ratu protiv Sparte ne leži ni u ratu ni u miru, već u držanju načela mere i pravičnosti, kao kontrastu imperijalizmu. Još uvek aktuelno, zar ne? Ova komedija ima i dublje značenje procene ciljeva poezije i prvu detaljnu književnu kritiku pa je zanimljiva i za ozbiljne istraživače teorije književnosti.Na sledećem linku: http://biblioteka-np.org.rs/wp-content/uploads/2020/05/Aristofan-%C5%BDabe.pdf možete pronaći ovo delo u prevodu sa starogrčkog Radmile Šalabalić http://www.worldcat.org/identities/lccn-n78-20671/ Uživajte!
Comments