top of page
Search

Rečnik simbola:VAGA

  • Writer: Snezana Knezevic
    Snezana Knezevic
  • Mar 7, 2022
  • 3 min read

Simbol vage povezan je pre svega sa pojmom pravde i jurisdikcije. Odmah pomislimo na Justiciju, koja vezanih očiju drži vagu u rukama i nepristrasno važe na čijoj je strani pravda. Dobro, ovo nemamo puno prilike da vidimo i u stvarnom životu, ali ovde govorimo prvenstveno o simboličnom značenju.

Poreklo ovog simbola nalazi se u ranim danima ljudske civilizacije. U starom Egiptu verovalo se da po nečijoj smrti bog Oziris u pratnji Maat, boginje istine, pravde i kosmičkog poretka, odmerava srce pokojnika ili pokojnice i tako odlučuje o njegovoj ili njenoj posmrtnoj sudbini. Ovaj delikatan proces krajnje je nepristrasan i zasnovan na tome koliko srce imaše pokojik/ca i koliko su ljubavi nakupili u toku života. Iako se ovaj obred naziva Ozirisova presuda, uloga boginje Maat je ovde presudna. Maat je ćerka boga sunca Ra i personifikacije magije Heke. Začeta je u samom osvitu sveta i jedna je od fundamenata postanja, neophodna poput svetlosti i vode. Kada je bog Ra izrekao svet i time ga stvorio, rođena je i Maat, u istom trenu. Tako ova sila pravde i harmonije omogućava svima koji je se pridržavaju da žive ovozemaljski i onozemaljski život ispunjeno i u balansu. Ukoliko se o nju ogrešite, sami ćete snositi posledice života u haosu beznađa. Mi smo sami odgovni za sebe i svoje izbore, za druge i za zemlju na kojoj živimo, poručuje egipatska religija. Naši izbori imaju vrednost kao i belo pero boginje Maat koje nosi prevagu na vagi života i smrti.

I u staroj Persiji je postojalo verovanje da posle komplikovanog rituala sahranjivanja posmrtnih ostataka duh preminulog nakon prelaska reke koja deli svet mrtvih od sveta živih dospeva pred Separator u kome se duše pravednika odvajaju od duša grešnika. Veruje se da božanstvo Mitra ovde meri vagom pokojnikova dobra i loša dela i po tome šta pretegne vidi se da li je prekršen ugovor koji svaki čovek ili žena potpisuje sa stvaraocem, Ahura Mazdom.

Zevs je nastavio ovu tradiciju, merivši vagom živote junaka i određujući uz pomoć Keresa (ženskih duhova smrti) koji junak će živeti, a koji mreti, ko je zaslužan da stigne na Olimp, a ko ide u hladni i mračni Had.

Budizam naglašava koliko je važan put koji će naše duše preći nakon smrti, pa savetuju svima da duboko meditiraju o smrti svakoga dana i pripreme se za ovo najvažnije putovanje duha.

Ni hrišćanstvo ne zaostaje za ovom tradicijom. U Abrahamovom zavetu iz 2. veka naše ere prvi put se pominje merenje duša na vagi. Pantokrator (najčešće Arhanđel Mihajlo) na kraju vremena pred sudom Božijim meriće duše ljude i određivati ko je zaslužio večni život u Raju, a ko odlazi pravo u Pakao.

Ako se odmaknemo od ovih uzvišenih religijskih tumačenja, naići ćemo na vaganje ljudskih vrednosti i na mnogo profanijem, prizemnijem nivou. U holandskom gradu Oudevaferu su u srednjem veku merili potencijalne veštice na vagama i po njihovoj težini određivali da li je osoba (najčešće žena) dovoljno teška ili joj đavo pomaže da levitira (bukvalno: čini je lakšom). Za one koje su bile previše lagane, sledilo je krvavo pogubljenje. Darge dame, sada vam vaga na kojoj zabrinuto merite svaki svoj kilogram deluje znatno drugačije, zar ne?

U slobodnom zidarstvu vaga je bila znak drugog nadzornika lože koji je vodio računa o tome: „da se u ložama održi jednakost bez razlike u staležima“. (Baurnjepel, 1793).

I najzad, tu su i lepe vage, znaci modernog horoskopa, za koje se veruje da su uvek odmerene, harmonične i pravedne, zaljubljene u lepo i vrlo miroljubive, mada krajnje neodlučne i uvek zahtevaju više vremena da se odluče po svakom, pa i najbanalnijem pitanju.

Dugo putovanje simbola vage kroz vekove, od ljudskih srca, preko duša, veštica, pravosudnog sistema, masona, pa sve do dnevnog horoskopa jasno pokazuje kako je ljudska kultura složena i višeslojna, a ipak tako univerzalna i predvidiva. Ukoliko znate neki interesantan simbol vage koji nismo spomenuli, pišite nam. Uvek je pravo zadovoljstvo čuti vaše viđenje naizgled običnih stvari.



 
 
 

Comments


Post: Blog2_Post

+381652242365

  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn

©2019 by NOOK EDU. Proudly created with Wix.com

bottom of page